Meteorološki elementi s nepovoljnim utjecajem na meteoropate

Temperatura zraka, vlaga i vjetar, tlak zraka, ionizacija, ultraljubičasto zračenje, atmosferske oborine i drugi meteorološki čimbenici svaki od njih u rasponima izvan normalnih vrijednosti utječu na naše zdravlje. 

Mehanizam promjena kod nastanka meteoropatije ovise i o atmosferskom čimbeniku i zdravstvenom stanju osobe. Npr. do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka (kod južine) dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima. 

Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce. 

Simptomi su naročito izraženi u osoba čije su krvne žile aterosklerotski pormjenjene ili opterećene nekom drugom upalnom bolešću. Velika hladnoća, ali i vlaga i vrućina nadražuju sluznicu dišnog sustava (od nosa do dušnika i bronhija) i otežava disanje kod osoba koje boluju od upalnih bolesti dišnog sustava (bronhitis, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, emfizem i sl.).

Ekstremne temperature zraka predstavljaju javnozdravstveni problem.

Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Prema istraživanju o utjecaju toplinskih valova na mortalitet u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 2008. godine rezultati su pokazali značajan utjecaj produženog razdoblja ekstremnih temperatura u kopnenom dijelu Hrvatske. 

Ovdje su se ekstremne maksimalne vrijednosti kretale iznad 36°C. Rezultati su potvrdili povećanu ukupnu smrtnost, pri čemu je značajan utjecaj porasta od jednog stupnja Celzijevog na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te praćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine“  Ministarstva zdravstva za ljetni period od 15. svibnja – 15. rujna, zabilježen je godišnji trend porasta intervencija kroz prijavni sustav iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine te bolničke hitne službe.

Sustav praćenja kretanja temperatura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna

Sustav praćenja kretanja temperatura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna, iako se obavijesti izdaju ako se visoke temperature nastave i nakon tog razdoblja. Prema navedenom protokolu (7), kada DHMZ tijekom redovnog praćenja utvrdi da postoji 70% vjerojatnosti da će dnevne temperature prijeći vrijednost 35°C izdaje se upozorenje o opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na ljudsko zdravlje jer je uočeno da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje potraje dulje vrijeme. 

Upozorenja o toplinskim valovima i preporuke o zaštiti zdravlja šalju županijski zavodi za javno zdravstvo lokalnim medijskim kućama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, općinama i gradovima u županijama.

Informacije preuzete sa zzjzdnz.hr