Kako prati voće i povrće?

Sigurno ste katkad bili u iskušenju da zaobiđete slavinu i progutate zrno grožđa izravno s grozda, ali sjetili ste se da voće i povrće nije po prirodi čisto, da može biti prekriveno tragovima pesticida, a može nositi i bakterije s tla.

A onda je nedavno objavljeno da nema mjesta strahu, glasnogovornik američke agencije za standarde u prehrani rekao je: ‘Ako voće i povrće to i sadržava, potrošači mogu biti uvjereni da je riječ o razinama koje su znatno ispod opasnih za ljudsko zdravlje’.

Ako ste vi zbunjeni, zbunjeni su bili i predstavnici FSA koji nisu znali odakle taj podatak i to baš u vrijeme kad je trebala početi kampanja za bolje pranje voća i povrća. Naime samo u ovoj godini već je dvaput izbila epidemija zaraze bakterijom E. coli. Uzročnik je došao s poriluka i krumpira, a krivac za zarazu bila je zemlja. Ovoga je ljeta u Njemačkoj 48 ljudi umrlo od E. coli s inače ljekovita sjemena piskavice.

Činjenica jest da tlo i voda u kojem raste voće i povrće može sadržavati štetne bakterije. Voće i povrće uprljaju se i u prijevozu do skladišta i u supermarketu.



Zato je nužno znati, piše dr. Luisa Dillner koja u britanskom Guardianu rješava zdravstvene dileme, kako voće i povrće čuvati i kako ga prati.

Prvo, sve lako kvarljivo, poput gljiva i jagoda, treba čuvati u hladnjaku na temperaturi od 0 do 5 stupnjeva.

Ruke treba barem dvadeset sekunda prati sapunom u toploj vodi i to prije i poslije pripremanja voća i povrća.

Voće i povrće treba držati odvojeno od mesa

Voće i povrće treba držati odvojeno od mesa i ne rezati ih istim priborom i na istoj kuhinjskoj dasci jer i tako možete prenijeti bakterije. Također, treba odrezati sve oštećene dijelove voća i povrća jer i oni nose bakterije.

Voće i povrće treba prati pod tekućom vodom, čak i ako ćete ga kasnije oguliti, kaže dr. Dilner, ali dodaje da se banana ipak ne treba bojati.

Nakon pranja treba ga dobro ostrugati da nestanu tragovi zemlje. Za čvrsto voće i povrće, krumpir na primjer, upotrijebite četku, a zatim ga osušite papirnatim ubrusom da smanjite količinu bakterija.

Čak i bobičasto voće koje ne izgleda prljavo treba prati.

Veća je vjerojatnost da ćete Escherichiu coli dobiti od salata nego od korjenastog povrća koje se najčešće kuha.

Za razliku od ruku, povrću je za pranje dovoljna voda: nije nužno upotrebljavati ni sapun ni posebna kemijska sredstva.

Dr. Dilner na kraju kaže da voće i povrće treba prati i temeljitije nego što ste vjerojatno mislili. Ali pomislite li da vam od njega prijeti velika opasnost, znajte da je i dugoročno minimalan rizik da od tako konzumiranih pesticida dobijete rak. A budući da je veoma malena opasnost od gastrointestinalnih problema čak i ako je voće i povrće bilo kontaminirano, nipošto dilemu oko pranja nemojte iskoristiti kao izgovor da se bacite na čips.