Plant based proizvodi su odlična zamjena za meso

Rastuća svijest o važnosti prehrane za zdravlje te briga za okoliš i dobrobit životinja posljednjih su nekoliko godina u prvi plan stavili prehranu temeljenu na biljnim namirnicama. Neki se odlučuju u potpunosti iz prehrane izbaciti svu hranu životinjskog porijekla, a drugi su skloniji meso djelomično zamijeniti biljnim alternativama.

Prehrani zasnovanoj na namirnicama biljnog porijekla okreće se sve više ljudi modernog doba. Različiti su razlozi kojima se vode, a raspon im se kreće od brige o osobnom zdravlju, klimatskih promjena, održivosti planeta do želje za etičkim tretmanom životinja.

Razdoblje pandemije koronavirusa dodatno je podcrtalo važnost brige za zdravlje i opću dobrobit organizma, a svi zajedno više smo se osvijestili u pogledu porijekla namirnica i općenito sastava hrane koju konzumiramo, piše jatrgovac.

Što je to Plant based prehrana?

“Plant based prehrana je pojam skovan u znanstvenoj literaturi, a izvan stručnih krugova se počeo češće koristiti s porastom svijesti o klimatskim promjenama i globalnoj eskalaciji problema debljine te njenih posljedica po zdravstveni sustav”, objašnjava nutricionist Branimir Dolibašić dodajući kako pojam još uvijek donosi određeni prijepor među različitim istaknutim stručnjacima. Jedni ga definiraju kao prehranu temeljenu isključivo na konzumiranju biljnih namirnica. “Drugi pristup, kojem sam više sklon, tumači kako plant based prehrana uključuje i fleksitarijanstvo (prehrana bazirana primarno na namirnicama biljnog porijekla uz povremeno uključivanje mesa i ribe u jelovnik, op.a.), odnosno vegetarijanstvo, a ne isključivo veganstvo. S nutricionističke strane, pojavio se trend korištenja izraza plant based kao krovnog pojma za prehranu na biljnim osnovama što ne znači isključivo veganski način ishrane”, navodi Branimir te pojašnjava kako su u tom kontekstu glavne značajke prehrane temeljene na biljkama uz unos velikog udjela povrća, voća, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki uz ograničeni unos životinjskih proizvoda kao što su meso, mlijeko, jaja i njihove prerađevine.

Prelazak na plant based ishranu preporučuje se raditi postupno, a najjednostavnije je za početak povećati broj biljnih obroka. “Umjesto da naglo i potpuno eliminirate proizvode dobivene od životinja kao važan izvor proteina iz svog jelovnika, poželjnije je polagano ih mijenjati plant based proteinskim namirnicama. Jedan primjer je proteinski kruh koji u obroku može postati izvor proteina jer sadrži upravo te nutrijente dobivene iz mahunarki, sjemenki i žitarica. Pritom je još bolje što je obični bijeli kruh, koji nema odgovarajući sadržaj proteina jer oni u njemu nisu kompletni po sastavu, zamijenjen bogatijim izvorom ovog ključnog nutrijenta.”

Meso se uobičajeno uzima kao sinonim za izvor proteina, pa je zapravo najveća promjena u slučaju plant based prehrane povećani unos biljnih proteina. Nutricionist savjetuje kako je, za početak, dovoljno jedan dan tjedno hraniti se na potpuno biljnoj osnovi pa je već i to pomak prema plant based prehrani, a jelovnik se može obogatiti istraživanjem novih jela i namirnica kao što su, primjerice, kvinoja ili heljda.

Kombiniranje namirnica

Jednim od ključnih problema prehrane današnjeg doba nutricionist smatra višak industrijski visoko procesiranih namirnica uz istovremeni premaleni unos cjelovitih namirnica kao što su žitarice, orasi i razne sjemenke te deficit povrća i voća u svakodnevnim navikama. Imajući to na umu, već i praksa uvođenja pet ili više obroka povrća i voća dnevno znači velik pomak prema plant based prehrani. “Iako prelazak na plant based prehranu može biti izazov, savjetovanje s nutricionistom može vam pomoći da to učinite što lakše i bez štetnih posljedica po organizam u slučaju deficita esencijalnih tvari zbog neuravnotežene prehrane”, savjetuje Branimir Dolibašić.

Navodi kako, kada je riječ o kombiniranju namirnica, poželjno je u prehranu uključiti što širi spektar različitih biljnih varijanti. Tako usvajamo raznolikost i osiguravamo da u prehranu uključimo širi izvor esencijalnih hranjivih tvari. Tako primjerice izvori proteina neživotinjskog porijekla mogu biti kombinacije mahunarki i žitarica jer spoj ove dvije biljne skupine može osigurati sve potrebne aminokiseline što svaka za sebe nije u stanju. “Takve proizvode već imamo na tržištu, a jedan od primjera je već spomenuti proteinski kruh. Ne treba zaboraviti niti proteinske krekere sa sjemenkama koji, osim toga, idu u kategoriju zdravih grickalica”, napominje Branimir.

Podsjeća također kako preusmjeravanjem na veći udio biljnih namirnica u prehrani ujedno mijenjamo profil masti koje unosimo u organizam. Proizvode dobivene od životinja odlikuje veći udio zasićenih masti (s izuzetkom plave ribe) i manji udio nezasićenih masti. Uvođenjem u prehranu više orašastih plodova, sjemenki, maslina ili avokada prebacuje se težište na više nezasićenih masti u prehrani.

Nutricionist upozorava kako je kod prelaska na plant based prehranu važno obratiti pozornost na to da se ne ode “predaleko” i prehranu ne shvati nonšalantno i neodgovorno zbog vlastitog zdravlja. Svakako je preporučljivo u prehranu uključiti veći broj biljnih namirnica, ali onaj tko se odluči za čistu vegansku varijantu mora biti siguran da će se osigurati od mogućeg deficita sljedećih nutrijenata: proteini, željezo, vitamin B12, kalcij i omega-3 iz morskih izvora.

“Zdrava prehrana je ona koja osigurava sve nutritivne sastojke koji su našem zdravlju potrebni za ravnotežu, rast i razvoj ili obnovu organizma. Plant based odnosno fleksitarijanstvo ili vegetarijanstvo kao model može uz malo truda oko planiranja i izbora namirnica kvalitetno osigurati sve što nam treba”, naglašava još jednom Branimir.

Dodaci prehrani

Dodaje i podcrtava kako je temeljno pravilo obratiti pozornost na adekvatni unos odnosno dovoljne količine proteina, kao i na kombiniranje različitih skupina namirnica kao što su mahunarke sa žitaricama te orašastim plodovima i sjemenkama čime se dobiva pandan životinjskim izvorima proteina u slučajevima kada ih se smanji ili u nekim danima eliminira iz obroka. Također, pozornost treba obratiti na adekvatan unos željeza i vitamina B12 jer su jedini izvor potonjeg u prehrani meso, riba, jaja i mlijeko.

U ovom slučaju alternativa je suplementacija dodacima prehrani budući da nijedna biljna namirnica u svoj građi prirodno ne sadrži vitamin B12. Za žene je, osim toga, ključno i osigurati dovoljan unos unosa kalcija i vitamina D jer u namirnicama biljnog porijekla nema dominantnih izvora kao što je to slučaj s mlijekom i mliječnim proizvodima, a sve kako bi se prevenirala osteoporoza.

Nutricionist ne preporučuje izbacivanje ribe s jelovnika jer su one bogat i vrlo vrijedan izvor omega-3 esencijalnih masnih kiselina. “One su nam važne za zdravlje i općenito imunitet, prevenciju karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, neurološko zdravlje te prehranu kojom možemo prevenirati razne upalne procese što je posebno važno kod pretilih osoba, dijabetičara i u osoba koje pate od visokog tlaka. Ako se plant based prehrana uzme kao krovni pojam koji obuhvaća više različitih modela, ono što bi bilo zabranjeno ovisi više o tumačenju značenja. Nema zabranjenih i dozvoljenih namirnica, ali preporuka je da se ravnoteža unosa biljnih i životinjskih pomakne na stranu biljnih. Kao i kod standardnog modela prehrane, preporučljivo je ograničiti unos procesiranih namirnica s jako puno aditiva u korist cjelovitih, prirodnih namirnica. To jednako uključuje plant based namirnice poput alternativnog mesa ili proteinima obogaćenog mliječnog pudinga”, stručna je preporuka nutricionista Branimira Dolibašića.

O rastućoj pak popularnosti plant based prehrane govore brojke. Samo u prošloj godini, pokazuju podaci globalne baze istraživačke agencije Statista, tržište plant based mesa doseglo je vrijednost od 10,11 milijardi dolara. Dodatno, procjenjuje se kako će u sljedećih nekoliko godina, odnosno do 2027. ono vrijediti čak 33,99 milijardi dolara.

U Sjedinjenim Američkim Državama maloprodaja plant based mesa u 2020. porasla je, pokazuju također podaci Statiste, čak 45 posto, a najčešće se kupuju vege burgeri i alternative za goveđe meso. Zamjene za ribu i ostale morske plodove te zamjene za svinjetinu manje su popularne. U ovoj godini za regiju ASEAN koja okuplja deset zemalja jugoistočne Azije predviđen je rast prodaje plant based mesa za 14,6 postotnih bodova.

Brojne alternative

Različiti su razlozi zbog kojih se sve veći broj ljudi usmjerava prema manjoj konzumaciji namirnica životinjskog porijekla u prehrani, ali i više isprobava prehranu temeljenu na namirnicama biljnog porijekla. Zbog toga je izbor takvih namirnica u trgovinama, ali i restoranima, sve raznolikiji. Bilo za vegane, vegetarijance ili fleksitarijance, odnosno osobe koje u potpunosti izbacuju namirnice životinjskog porijekla ili samo one koji žele obogatiti prehranu hranom na biljnoj bazi, proizvođači su pripremili bogatu ponudu.

U kompaniji Nestlé svjesni su promjena životnih navika potrošača pa su u skladu s time i na naše tržište 2021. lansirali liniju GARDEN GOURMET koja trenutačno uključuje medaljone, veganske okruglice, filete, odreske i burger za maloprodaju i ugostiteljstvo. “Proizvodi GARDEN GOURMET linije dio su putovanja prema cilju da ispunimo našu misiju nulte stope utjecaja na okoliš, a njome Nestlé želi potaknuti ljude na odabir zelenijih izbora, uravnotežene prehrane te inspirirati potrošače željne novih iskustava koje nudi biljna prehrana”, kaže Sanja Krog, voditeljica kategorije hrane za profesionalni kanal Nestlé JI tržište.

Dodaje kako se na proizvode iz ove linije potrošači mogu jednostavno prebaciti te kako je danas lako biti fleksitarijanac jer GARDEN GOURMET omogućava zamjenu mesa jednakom dozom proteina, bez utjecanja na kvalitetu. Proizvodi su ujedno jednostavni za pripremu i ne zahtijevaju nikakva dodatna kulinarska znanja i vještine, a restoranima su ponudili proizvod koji podržava svaki način pripremanja u profesionalnoj kuhinji.

Izrađeni su na bazi soje, sadrže širok izbor povrća i žitarica te oko 16 grama proteina i više od 4 grama vlakana po porciji. Iz tvrtke poručuju kako se savršeno prilagođavaju potrebama potrošača koji teže uvrstiti više biljnih proizvoda u prehranu, neovisno o tome jesu li vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci odnosno namijenjeni su svima koji žele smanjiti unos mesa iz bilo kojeg razloga.

Planet of plants linija proizvoda

Globalni trendovi i smanjena potreba za konzumacijom mesa potaknuli su i domaće tvrtke PIK Vrbovec i Zvijezdu da tržištu ponude liniju Planet of plants, 100 posto biljnog porijekla, koju trenutačno čini 11 proizvoda: ulje, kokosova mast, majoneza, umak, namaz, burger, hot dog, salama, salama narezak, mljeveno i okruglice. Iz ovih tvrtki koje posluju u sastavu Fortenova grupe poručuju kako su plasmanu linije na police trgovina prethodili nebrojeni sati kušanja, senzornih testova, dorada recepture, izbora pakiranja i planiranja komunikacije te promocije.

Glavna sastavnica mesa Planet of Plants burgera, salame, mljevenog, okruglica i hot doga je u posljednje vrijeme popularni protein graška te vlakna, proteini i omega 3 masne kiseline. Proizvodi uz to ne sadrže soju i gluten, meso, mlijeko, jaja ili med, a zbog pažljivo biranih sastojaka odgovaraju svima.

“Osim u Hrvatskoj, proizvodi se mogu pronaći i na slovenskom i srpskom tržištu, a ovu smo godinu počeli ulaskom na mađarsko tržište na kojem je trgovački lanac Auchan u svoju ponudu uvrstio puni asortiman Planet of Plants. Time je Mađarska postala prvo tržište EU na koje je Fortenova grupa lansirala Planet of Plants liniju u trgovinama koje nisu dio njezine maloprodaje. U 2023. se planiramo širiti i na druga inozemna tržišta, s još većim asortimanom proizvoda”, poručuju iz ovih dviju tvrtki.

Beyond Meat linija proizvoda

Domaćim se potrošačima na policama nude i proizvodi Beyond Meat, globalno poznatog brenda plant based proizvoda zamjene za meso. U liniji su četiri artikla: Beyond Burger, Beyond Mince odnosno mljeveno meso, kobasica Beyond Sausage te mesne okruglice Beyond Meatballs.

“U ovoj godini tržištu ćemo ponuditi Beyond Chicken Tender čime ćemo dodatno osnažiti aktualnu ponudu”, najavljuje Petar Trstenjak, direktor tvrtke Proizvodnja Zdrave Hrane, koja Beyond Meat uvozi na naše tržište. Dodaje kako su proizvodi jednostavne i transparentne recepture, a sastoje se od proteina graška, soka cikle, kokosovog ulja, krumpira i minerala. “Beyond Meat je u potpunosti meat-like proizvod odnosno iste je teksture, okusa, izgleda i sočnosti. Cjelokupni Beyond Meat asortiman nosi vegan, non GMO i soy-free certifikate, čime zadovoljava aktualne trendove u prehrani odnosno prikladan je za vegane i fleksiterijance te sve koji brinu o vlastitoj prehrani kao zaštiti okoliša i dobrobiti životinja”, dodaje Trstenjak.

Iskustvo tvrtke Proizvodnja Zdrave Hrane, koja je Beyond Meat proizvode našem tržištu ponudila 2019. godine, također pokazuje kako su domaći potrošači sve naklonjeniji plant based prehrani. Trstenjak navodi kako je ovaj asortiman u počecima bio izrazito nišni, a danas je vegetarijanstvo i veganstvo sve zastupljenije pa samim time raste i potražnja za proizvodima na biljnoj bazi.

Popularnosti dodatno pridonosi i činjenica da su Beyond Meat proizvodi namijenjeni osobama koje iz različitih razloga žele povremeno konzumirati plant based meso, a potrebe za njima rastu i dolaskom turista te produljenjem turističke sezone jer je riječ o brendu kojeg gosti već poznaju sa svojih domicilnih tržišta.

Nema sumnje stoga da je tržište itekako ozbiljno shvatilo potrebe i promjene životnih navika potrošača i ponudilo nekoliko alternativa namirnicama životinjskog porijekla. Potpuni prelazak na plant based prehranu stručnjaci preporučuju samo ako su zadovoljeni svi nutritivni zahtjevi te ako je takav način prehrane zdravstveno siguran pa je stoga ključno dnevni unos namirnica prilagoditi individualnim potrebama i ciljevima. Stručnjaci svakako savjetuju da svatko od nas i inače pomnije razmisli o svakoj hranjivoj tvari i svakodnevno osigura dostatan unos svih potrebnih nutrijenata, bez obzira na model prehrane koji smo odabrali.