Kako uspješno spriječiti glad?
Nova studija je osvijetlila potpuno nov metabolički put, koji progovara o tome što je glad i gdje se nalazi centar za glad u našem mozgu.
Zavrzlama oko priče o gladi traje već godinama. Dok pola svijeta gladuje, druga polovica ima problema sa prejedanjem i pretilosti. Zašto mi uopće jedemo?
Dok je funkcija jedenja kako bi osigurali prijekopotrebne hranjive tvari našem organizmu, to zapravo nije razlog zašto jedemo. Naime, onaj poznati zvuk kruljenja želuca nam daje ipak nešto naslutiti. Glad je odgovor zašto jedemo, fiziološki ‘klik’ našeg tijela koji nas gura sve bliže hladnjaku. Iako je glad kao takva, tisućama godina oruđe za preživljavanje, ona u današnje vrijeme izobilja dovodi do prejedanja, pretilosti i poremećaja u prehrani koji su vodeći problemi u cijelom svijetu.
U studiji koja ja objavljena ovaj tjedan u časopisu Nature, objavljen je rad koji mijenja naš pogled na glad. Možda nisu u pitanju samo gladne oči koje su problem već ujedno i otkriće neurona u mozgu koji su osjetljivi na glad (‘gladni neuroni’, nazovimo ih tako) koji aktiviraju AgRP neurone koji su locirani kod paraventiukularne regije mozga, za koju se dugo mislilo da uzrokuje sitost i osjećaj punoće. Međutim, stvar je obrnuta, to područje je zapravo zaslužno za osjećaj gladi.
Mozak je kompleksna mašina
Po svemu sudeći, možda je zaslužno za oboje. Mozak je kompleksna mašina koju ćemo još dugo proučavati. To je bitno otkriće koje predstavlja potpuno nov prijedlog metaboličkog puta odgovornog za apetit. „Mi želimo saznati i objasniti kako funkcionira glad“, objašnjava Lowell, istražitelj u BIDMC u Zavodu za endokrinologiju, dijabetes i metabolizam i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Harvard. „Slaganje cjelokupne mape neurona nije jednostavan zadatak, a niti približno gotov.
Zapravo, čini se da smo tek malo zagrebli površinu, i sad gledamo kako naš mozak zapravo funkcionira korištenjem novih tehnologija. Korištenjem novih tehnologija, mi smo u stanju pratiti sinapse, slijediti aksone, i vidjeti kako se sve to radi”, kaže Lowell. “Iako ovo zvuči kao relativno jednostavan koncept, to je zapravo bio veliki izazov za područja neuroznanosti. To nas je dovelo do otkrića nekog novog, dosad nepoznatog puta aktiviranjem AGRP neurona i aktiviranjem gladi”, objašnjava Lowell.
“Začudo, potaknuti ‘gladni neuroni’ su pronađeni u dijelu mozga za koji se dugo mislilo da ima potpuno suprotan učinak – da uzrokuje osjećaj sitosti. Ovo neočekivano otkriće, ističe važnost slijedeći daljnjeg istraživanja neurona putem linija protoka informacija. Mi smo sve bliže i bliže ispunjavanju kreiranja spojne neuronske sheme, a što to bolje razumijemo, bolje su naše šanse za liječenje pretilosti, poremećaja prehrane i posljedice koje takva glad uzrokuje.” Na kraju, ispostavlja se da ne znamo ništa i da se trebamo osloniti na svojih 5 osjetila (ili skoro 20 kako kažu neki znanstvenici).Zbog svih navedenih problema, često nam se čini da ćemo zauvijek biti gladni i da nam ne gine nakupljanje viška kilograma.
Dat ćemo par natuknica u kojima ćete zasigurno pronaći sebe, ali i razmisliti na koji način glad utječe na nas kako bi spriječili pojavu gladi:
• Jedite više manjih obroka. Uvijek u džepu imajte šaku orašastih plodova,
• Glavne obroke jedite polako,
• Vježbajte. Dokazano je da vježbanje smanjuje osjećaj gladi,
• Jedite hranu koja je bogata vlaknima. Vlakna bubre u našim crijevima i daju nam osjećaj sitosti (integralne žitarice, chia i lanene sjemenke, povrće),
• Prilikom glavnog obroka neka pola tanjura zauzima povrće, jedna četvrtina meso a druga četvrtina integralne žitarice,
• Smanjite stres. Visoke razine stresa potiču lučenje kortizola iz nadbubrežnih žlijezda koje potiču apetit (primarno prema visoko masnoj hrani i hrani bogatoj jednostavnim šećerima),
• Dišite duboko. Kad se počne javljati osjećaj gladi, sjednite uspravno i zaista polako i duboko udahnite deset puta,
• Uvijek na stolu imajte čašu vode ili limunade.
I razmislite, ako ne volite svoj posao, veća je vjerojatnost da ćete jesti više nego trebate.
Izvor/Autor: Diana Gluhak, www.zdravitrend.eu
