Sezona alergija počinje sve ranije, simptome ne zamijeniti s covidom
Iako mnogi i dalje kašalj i probleme s disanjem pripisuju covidu-19, stručnjaci ističu da oni koji pate od alergije na pelud ovih dana imaju i probleme s plućima.
Krajem veljače visoki i umjereni alergeni u zraku pokazali su visoku koncentraciju peludi johe, lijeske i čempresa. Tako je započela proljetna sezona alergija koju karakterizira cvjetanje stabala.
Sezona peludi počinje sve ranije
Alergolozi upozoravaju da sezona peludi počinje sve ranije jer su zime sve toplije. Vegetacija počinje sve ranije, a s druge strane, jedna od posljedica je i da se sezona produžuje, tako da u drugom dijelu godine, kada se pojavi ambrozija, ti periodi traju sve dulje. Istraživanje provedeno u Americi pokazuje da sezona traje 17 dana duže nego prije samo deset godina.
Taj je trend uočen u cijelom svijetu i posljedica je globalnog zatopljenja. Postavlja se i pitanje kako razlikovati alergijske reakcije od simptoma covida-19. Važno je pritom znati da alergija nikada nema popratne simptome slabosti, malaksalosti ili povišene temperature.
U početnim stadijima covida, koji zahvaća gornje dišne puteve, odnosno nos, malo ga je teže razlikovati od alergije. Međutim, kod covida gubitak njuha je izraženiji.
Za kronične alergičare bolje je započeti terapiju prije nego se pojave simptomi. Simptomi alergije najčešće počinju s problemima u gornjim dišnim putevima, kihanjem, curenjem iz nosa i suzenjem, a zatim se, kolokvijalno rečeno, spuštaju na donje dišne putove, počinje se javljati gušenje sa zviždanjem. Važno ih je prepoznati kao simptome alergije jer ih se terapijom može spriječiti.
Promjene u okolišu i tijelu
Također je uočeno da se kod pacijenata koji se ne liječe povećava broj alergena, odnosno peludi na koju su osjetljivi.
Način života koji podrazumijeva brojne promjene u našem okruženju i navikama doveo je do eksplozije alergijskih bolesti, posebno u zapadnoj Europi i kod djece. No, primjetno je i da se starija populacija, koja prije nije imala problema, sve češće pojavljuje u četrdesetima i pedesetim godinama po prvi put sa simptomima alergije.
Stručnjaci smatraju da su promjene u okolišu dovele do promjena u našim tijelima. Teorija higijene jedno je od mogućih objašnjenja koje tvrdi da smo izbacili bakterije i da se naš imunološki sustav počeo nepravilno razvijati te na taj način potencira alergijske reakcije.
S druge strane, zagađenje je važan čimbenik u nastanku alergija.
Kada se pokuša izazvati alergiju čistom česticom peludnog zrna, uspješnost je pet posto, ali kod čestica peludi koje se nalaze u gradu, tretirane ispušnim i drugim plinovima, uspješnost je 40 posto, uz važnu ulogu genetske predispozicije. Ožujak je mjesec u kojem počinje sezona alergija na pelud.
Izvor: portalzdravlje
