Znojenje: antiperspiranti, dezodoransi, kristali, botox ili nešto domaće?
Možete si dopustiti da izađete raščupani i zgužvani, ali da vam se ispod pazuha šire neugodni mirisi – to je društveno neprihvatljivo… Kada birate dezodorans, osim na miris, praktičnost i učinkovitost, mislite li i na zdravlje?
Antiperspiranti sadrže kemikalije koje začepljuju pore i na takav način sprečavaju znojenje. S druge strane, dezodoransi dopuštaju znojenje, ali suzbijaju neugodan miris znoja. Što izabrati: antiperspirant, dezodorans, parfem, kristal, sprej, botox ili domaći dezodorans?
Mnogi stručnjaci u području medicine smatraju, da začepljenje pora i sprečavanje znojenja nije zdravo, jer znojenje je prirodan način na koji se hladi naše tijelo. Više od toga, pretpostavlja se da kemikalije koje sadrže antiperspiranti (na primjer, aluminij) mogu uzrokovati rak i druge ozbiljne bolesti.
Neka istraživanja pokazala su povezanost između redovitog korištenja antiperspiranta i raka dojke. Rizik je još veći, ako se antiperspirant koristi odmah nakon brijanja.
Druge studije su pokazale, da se aluminij apsorbira preko kože, ulazi u krvotok i zatim se nakuplja u mozgu. Znanstvenici su povezali ovaj fenomen sa porastom Alzheimerove bolesti.
Prije se smatralo, da su dezodoransi mnogo bezopasniji nego antipetspiranti. Ali nedavna istraživanja potvrdila su povezanost parabena, koji sadrže mnogi dezodoransi, sa rakom dojke. Nakon obdukcije tijela žena umrlih od raka dojke pronađen je paraben u tkivima dojke. Ovo je dovoljno da bi izazvalo zabrinutost.
Detaljnije o “bočicama sa neugodnim zadatkom”
Danas na tržištu postoji velik broj dezodoransa čiji učinak ovisi o njihovu sastavu i kombinacijama tvari različitog djelovanja koje sadrže, od onih koje smiruju kožu, hlade je, ili blokiraju znojenje, do onih koje upijaju znoj ili pak samo prekrivaju njegov neugodan miris.
Takozvani antiperspiranti smanjuju lučenje znoja pa bakterije ostavljaju bez hrane i tako sprečavaju njihovo razmnožavanje i stvaranje neugodnih mirisa. Uglavnom sadrže aluminijeve ili cinkove soli, no ne preporučuju se za dugotrajno korištenje jer mogu izazvati alergijske reakcije.
Dezodoransi s antibakterijskim i antimikrobnim djelovanjem sadrže tvari poput triklosana, triklokarbana, kloreksidina, cetrimonij klorida i slično, koje sprečavaju razmnožavanje bakterija odgovornih za razgradnju znoja zbog koje dolazi do stvaranja neugodnih mirisa.
Postoje i apsorbirajući dezodoransi koji imaju sposobnost „upijanja“ hlapljivih tvari koje nastaju kao produkt znojenja te na taj način sprečavaju stvaranje neugodnih mirisa.
Parfemski dezodoransi nazivaju se „pokrivajućim“ jer svojim intenzivnim mirisom prekrivaju miris znoja, ali ga ne uklanjaju. No, „pokrivajuće“ mirisne tvari imaju prilično kratko djelovanje, do pet sati.
Neki dezodoransi sadrže alkohol koji ima antiseptičko djelovanje, no osobe osjetljive kože trebale bi ih izbjegavati jer djeluju agresivno.
Što i kada: U spreju, kremi, stiku ili roll-on?
Kao prvo, pokušajte naći što prirodnije formule, bez štetnih kemikalija.
Svaka formulacija ima svoje prednosti i nedostatke.
Sprejevi su vrlo praktični za nanošenje tijekom dana u svim prilikama, a uz to često imaju i ugodan rashlađujući učinak. Jednim pritiskom ravnomjerno se raspršuju na zone koje je potrebno „osvježiti“, no često su nadražujući i podrazumijevaju nepoželjno udisanje dezodoransa. Brzo i praktično nanošenje prednost je i dezodoransa u stiku, ali teško ih je ravnomjerno nanijeti na cijelo područje pa mogu biti manje učinkoviti.
Takozvani roll-on proizvodi su u prednosti što se tiče ravnomjernog nanošenja i nisu agresivni, ali, kao i oni u stiku, izloženiji su doticaju s nečistoćom i bakterijama te stoga manje higijenski u odnosu na druge tipove dezodoransa.
Što se tiče dezodoransa u obliku krema i emulzija, najmanje su agresivni za kožu i mogu se najtemeljitije nanijeti na cijelo područje kože koje treba osvježiti, a dodatna prednost im je što, osim dezodorirajućeg djelovanja, često imaju i druga blagotvorna svojstva, poput hidratacijskog, umirujućeg, omekšavajućeg i slično.
