Dr. Diana Plazonić odgovara na pitanja i dvojbe o botoksu

Tretman botoxom nije trajan te se može ponoviti nakon četiri mjeseca. Do prije par godina koristio se samo u tretiranju bora gornje regije lica. Danas se koristi i za konturiranje lica ili lifting lica.

O tome je portalzdravlje razgovarao s dr. Dianom Plazonić, doktoricom dentalne medicine koja se od 2009. usavršava u estetici lica te je jedna od najpopularnijih ‘injektorica’ u Splitu. Sve je krenulo s pohađanjem seminara dr. Boba Khanna, prvog stomatologa koji je radio antiaging i estetiku licu. Tu je, kaže, dobila viziju da proširi posao u smjeru estetike lice.

Je li botoks otrovan?

Za početak bih naglasila kako je botulinum toxin (u popularnoj kulturi Botox ,ali to je samo ime proizvoda koji je prvi stavljen na tržište) prvenstveno lijek, a ne kozmetički preparat. Kao i svaki lijek u ekstremno velikim količinama može biti toksičan, ali u medicini ga koristimo u mikrodozama pa je kao takav izuzetno siguran. Botoks je prvenstveno miorelaksans. Znači opušta zgrčene mišiće na mjestu aplikacije sprječavajući prijenos impulsa sa živca na mišiće. U medicini se prvo koristio u tretmanu strabizma (razrokosti), zatim kod inkontinencije, kao prevencija migrena, kod tenzijskih glavobolja,bruksizma,pretjeranog pazušnog znojenja i naravno našao je svoju primjenu i u estetskoj medicini za mimične bore.

Veće količine

Čini li botoks lice umjetnim, plastičnim?



U početku,naravno, liječnici nisu imali iskustva pa se događalo da stave veću količinu od potrebne. Pa bi se mišići previše opustili i na kraće vrijeme izgledali “zamrznuto” pa bi osoba dobila taj lagano neprirodan izgled jer ne bi imala mimiku. S obzirom da se radilo o “celebrity” osobama koje su često primjenjivale i druge tretmane lica poput filera i operacija i u tome ponekad pretjerivale, u medijima se pojavio izraz “botoksiran” za sva neprirodna ,”napuhana” lica. A botoks samo opušta mišiće.

Što sve možemo tretirati botoksom?

S botoksom možemo tretirati sve mišiće lica pa i vrat. Naime,mišići lica su rijetki mišići na nama koji su hiperaktivni čak i u ovom našem modernom sjedilačkom društvu. Puno se mrštimo (čelo,između obrva,oko očiju), stišćemo zube što se zove bruksizam.Isto tako pri stiskanju i mrštenju oko usana nastaju “pušačke bore” (kad i ne pušimo), spuštaju se kutevi usana prema dole, mreška se brada ili se gubi dobra linija čeljusti i nastaju tzv. “žile” na vratu zbog prejake aktivnosti mišića vrata. Naše lice je karta naših mišićnih kretnji i kad liječnik zna “vidjeti” onda se blagim korekcijama ekspresija lica može ublažiti i vratiti opuštenost i svježina.

Kada preporučujete da pacijenti krenu s primjenom botoksa i koliko puta godišnje?

Što se tiče botoksa godine nisu ograničenje kad se radi o zdravstvenim problemima (poput tenzijskih glavobolja i bruksizma). Kada se radi o estetici,onda se radi o odraslim osobama čije lice je počelo pokazivati znakove “grča” ili tikove koji se urezuju u lice. Osobno ne volim koristiti botoks više od 2 puta godišnje u istoj regiji. Jer smatram kako je dobro da mišići vrate svoju snagu. I da osoba nauči koristiti relaksaciju koja nastane primjenom botoksa kao “biofeedback “. Da se nauči opustiti i ne raditi taj određeni tik.

Rub čeljusti

Što sve na licu možemo poboljšati s botoksom, možemo li, primjerice napraviti lifting vrata?

S botoksom možemo poboljšati konture ruba čeljusti tzv”jawline” jer opustimo mišiće koji vuku kožu prema dolje. Za vrat ga koristimo ukoliko osoba ima tanku kožu pa se u govoru previše naziru rubovi platizma mišića. Nakon tretmana vrat djeluje mladolikije.

Kako Hrvatska stoji s novitetima ako se usporedimo s drugim zemljama u susjedstvu, ali i primjerice SAD-om?

Iskreno, s obzirom da živimo u globaliziranom svijetu,protok informacija i znanja je omogućen svakome tko želi do njega doći. Ono za čim mi kaskamo je “zrelost tržišta”. Odnosno zahtjevi,realna očekivanja i razumijevanje procesa pomlađivanja. Ali i to se mijenja zadnjih par godina.

Kada ste počeli s neinvazivnim tretmanima, koliko je potrebno učiti nove tehnike? Čini mi se da se industrija ljepote rapidno razvija.

Estetsku medicinu sam uključila u svoj rad 2009. godine. Smatram kako se u biti radi o specijalizaciji koja uključuje i psihologiju, anatomiju, fiziologiju starenja, komunikaciju i razumijevanje tehnika rada i samih proizvoda. Sve su to alati koji utječu na naš pogled i pristup pacijentu. A to je ono što utječe na krajnji rezultat.

Koje tretmane najviše volite raditi na klijentima?

Osobno me najviše ispunjava kada osoba zaiskri zbog zadovoljstva pri pogledu na osvježenu sebe…To je neprocjenjivo i užitak je biti dijelom tog procesa.