Kako poboljšati zdravlje u gradovima: Lekcije iz gradova širom svijeta

Tamo gdje odrastamo, živimo i radimo značajno oblikujemo naše zdravlje. Za većinu nas to je sada u gradovima.

Mnogi pozitivni atributi gradova prikrivaju nejednakosti koje postoje u njima, posebno kada je u pitanju zdravlje. Život u urbanim područjima nosi različite izazove koji često počinju od najranije dobi.

Ti se utjecaji na zdravlje ne doživljavaju jednako – prihod, rasa i spol igraju važnu ulogu. Pandemija je ta pitanja dovela u prvi plan zdravstvene agende, ali zasigurno nisu nova. Ono što je pandemija učinila je premotavanje sata unaprijed prema obrascima koji su postojali cijelo vrijeme.

Srećom, gradovi diljem svijeta testiraju nove pristupe tim izazovima. U ustanovi nazvanoj Impact on Urban Health, sa sjedištem u središtu Londona, cilj je pronaći rješenja iz stvarnog svijeta koja djeluju. Zatim ih dijele kako bi pomogli poboljšati zdravlje ljudi koji žive u gradovima.

Svjetla grada

Evo nekoliko najperspektivnijih primjera koje su identificirali iz gradovima širom svijeta. Ovi gradovi pružaju pošten i jednak pristup mogućnostima, a štite i njihove najugroženije zajednice od zdravstvenih nejednakosti.

Melbourne

Melbourne, na primjer, dijeli slične demografske podatke s Londonom. Proveli su nekoliko gradskih inicijativa za poboljšanje izgrađenog okoliša, koje su pokazale kako promjene u infrastrukturi, od stanovanja do prijevoza i javnog uređenja okoliša, mogu pomoći u ugrađivanju zdravstvenih rezultata u razvoj gradova.

Grad eksperimentira s idejama poput “20-minutnog grada” za promicanje aktivnih putovanja i pristupačnijih zdravstvenih usluga.

Mexico City

Mexico City ima multidisciplinarni pristup – Laboratorio para la Ciudad (The Lab) okupio je stručnjake kako bi pomogli u rješavanju pitanja poput sigurnosti na cestama i zdravlja autohtonih zajednica.

Laboratorij je pružio prostor u kojem su lokalni stanovnici, urbani geografi, stručnjaci za umjetnu inteligenciju, zajedno s književnicima, povjesničarima, filozofima, umjetnicima i filmašima radili zajedno na rješavanju nekih od najistaknutijih gradskih pitanja. Jedan od ishoda bio je okvir za rad sa zajednicama na stvaranju javnog prostora iz ničega i taj se rad nastavlja dalje.

Pariz

Gradskoj infrastrukturi ljudi često nedostaju podaci o tome što im je potrebno za zdravlje. Kako bi to riješio, Pariz prenosi moć svojim stanovnicima, pozivajući ih da donesu odluke o tome kako se javni novac troši na poboljšanje zdravlja gradova.

Između 2014. i 2020. godine grad je namijenio 500 milijuna eura javnog novca (oko pet posto gradskog proračuna) za investiranje u projekte koje su odabrali stanovnici grada. To je rezultiralo time da je grad podržao projekte usmjerene na poboljšanje zdravlja, poput uspostave skloništa za migrante, novih javnih vrtova i pješačkih zona.

New York

U New Yorku postoje dokazi o vitalnoj ulozi koju vodeće organizacije, one s dubokim korijenima u lokalnim zajednicama, imaju u rješavanju pokretača lošeg zdravlja u urbanim četvrtima.

Na primjer, organizacije poput Queens Community Housea utvrdile su da nedostatak pristupa svježim proizvodima doprinosi prekomjernom oslanjanju zajednice na brzu hranu. Zatim je u partnerstvu sa stanovnicima uvelo pristupačno poljoprivredno tržište za prodaju svježih proizvoda, koje postoji već više od devet godina. Queens Community House također je obučio lokalne kuhare za vođenje tečajeva kuhanja s naglaskom na to kako pripremiti zdravu hranu.

Postoje tri jasna koraka koja gradovi mogu poduzeti da bi se počeli kretati u pravom smjeru

Ove inicijative, zajedno sa širim zaključcima istraživanja, ističu opipljive primjere kako preoblikovanje izgrađenog okoliša, prenošenje moći, izgradnja međusektorske suradnje, slušanje glasa urbanih zajednica, korištenje novih tehnologija i rješavanje sistemskih pitanja rasne i ekonomske segregacije mogu pomoći za rješavanje zdravstvenih nejednakosti. Kroz njih možemo početi bolje razumijevati kako otključati potencijal da gradovi budu zdraviji. Postoje tri jasna koraka koja gradovi mogu poduzeti da bi se počeli kretati u pravom smjeru.

Gradovi moraju raditi u širokim partnerstvima koja donose niz perspektiva

Prvo, gradovi moraju raditi u širokim partnerstvima koja donose niz perspektiva. Složeni zdravstveni problemi rijetko imaju samo jedan uzrok. Oblikovanje naših gradova radi poboljšanja urbanog zdravlja zahtijeva zajednički napor koji je mnogo širi od zdravstvenih i javnih zdravstvenih tijela, a mora uključivati ​​urbaniste, građanske institucije, investitore, poslodavce i, što je najvažnije, zajednice.

Na primjer, trenutno su u partnerstvu s Centrom za niskoemisijsku gradnju na Imperial Collegeu u Londonu radi suradnje s građevinskom industrijom i njezinim lancem opskrbe. Zajedno žele bolje razumjeti mogućnosti za smanjenje utjecaja sektora na zagađenje zraka, kao i kako prevladati prepreke povećanom prihvaćanju tehnologija s niskim emisijama.

Gradovi moraju osigurati da je proces izgradnje zdravstvenog sustava sam po sebi pravičan

Drugo, gradovi moraju osigurati da je proces izgradnje zdravstvenog sustava sam po sebi pravičan. To znači ulaganje vremena, uravnoteženje moći i izgradnja povjerenja. Sve to kako bi oni koji su najgore pogođeni nejednakostima u zdravstvu imali glas i sredstva za postavljanje agende za promjene. Bez toga riskiramo povratak u društvo sa većim razlikama nego prije pandemije.

Na primjer, u Londonu su u partnerstvu s istraživačima zajednice u The Social Innovation Partnership kako bi razvili model istraživanja zajednice koji će se pozabaviti inherentnim nejednakostima ugrađenim u tradicionalna zdravstvena istraživanja. Koristeći znanje, svijest i odnose zajednice, istraživanje pruža nijansirani uvid koji bi bio nedostupan drugim metodama.

Gradovi moraju učiti zajedno i biti spremni preuzeti neke rizike

Treće, gradovi moraju učiti zajedno i biti spremni preuzeti neke rizike. Niti jedan grad ne koristi sve te pristupe, ali svaki ih grad može prilagoditi vlastitoj kulturi i okolnostima. Za to je potrebno vodstvo i vrijeme. U mnogim od ovih primjera gradovi su zauzeli eksperimentalni pristup. Započeli su s malim, tražili lokalna rješenja i testirali koncepte prije nego što su ih usvojili u većem opsegu.

Izgrađeno okruženje glavni je faktor zašto zdravstvene nejednakosti mogu biti toliko trajne. Taj će se utjecaj samo povećati. Procjenjuje se da će gotovo 70 posto svjetske populacije živjeti u gradovima do 2050. godine. Ako ispravno uredimo svoje gradove, postoji velika prilika za stvaranje zdravijih društava. Ne propustimo priliku.

Izvor: pametni-gradovi.eu