Zabrana prodaje kozmetike s mikrokuglicama i plastičnih šljokica
U Europskoj uniji se, prema procjenama, godišnje ispusti 42 tona mikroplastike namjerno dodane proizvodima
Europska komisija je ovaj tjedan poduzela važan korak u borbi protiv onečišćenja mikroplastikom donijevši mjere kojima se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama (Uredba REACH) ograničava mikroplastika koja se namjerno dodaje proizvodima.
Prema procjenama, u Europskoj uniji se svake godine ispusti 42 tona mikroplastike namjerno dodane proizvodima. Novim će se pravilima spriječiti ispuštanje oko pola milijuna tona mikroplastike u okoliš.
“Kad dospije u okoliš, mikroplastika se ne razgrađuje i ne može se ukloniti. Nakuplja se u životinjama, uključujući ribe i školjkaše te je zatim ljudi konzumiraju kao hranu. Mikroplastika se danas nalazi u morima, slatkim vodama i kopnenim ekosustavima te u hrani i vodi za piće. Njezino kontinuirano ispuštanje pridonosi trajnom onečišćenju naših ekosustava i prehrambenih lanaca. Izloženost mikroplastici u laboratorijskim ispitivanjima povezana je s nizom negativnih (eko)toksičnih i fizičkih učinaka na žive organizme“, izvijestila je EK.
Umjetne sportske površine
Novim pravilima zabranjuje se prodaja mikroplastike te proizvoda kojima je ona namjerno dodana i iz njih se ispušta pri uporabi. Primjeri takvih proizvoda u svakodnevnoj uporabi su kozmetika, deterdženti i materijal za ispunu umjetnih sportskih površina. Odstupanja od zabrane prodaje vrijede za proizvode koji se upotrebljavaju na industrijskim lokacijama ili koji ne ispuštaju mikroplastiku, ali će njihovi proizvođači morati dati upute za pravilnu uporabu i zbrinjavanje tih proizvoda kako bi se spriječilo ispuštanje mikroplastike te svake godine izvještavati o procijenjenim količinama ispuštene mikroplastike.
U ograničenju se primjenjuje široka definicija mikroplastike – obuhvaća sve čestice sintetičkih polimera koje su manje od pet milimetara, a organske su, netopljive i otporne na (bio)razgradnju.
Neki od proizvoda koji sadržavaju mikroplastiku i na koje se ograničenje odnosi su granulirani materijal za ispunu koji se upotrebljava na umjetnim sportskim površinama – to je najveći izvor ispuštanja namjerno dodane mikroplastike u okoliš. Zabrana se primjenjuje nakon osam godina kako bi vlasnici terena i upravitelji imali dovoljno vremena da prijeđu na alternative te kako bi većina postojećih sportskih terena mogla doseći kraj životnog ciklusa.
K tomu, ograničenje se odnosi na kozmetičke proizvode. Mikroplastika u njima upotrebljava se u razne svrhe, npr. za eksfolijaciju ili dobivanje posebne teksture, mirisa ili boje. Zabrana se primjenjuje odmah za kozmetičke proizvode koji sadržavaju mikrokuglice (male plastične kuglice koje se upotrebljavaju za eksfolijaciju), a nakon četiri do 12 godina za druge kozmetičke proizvode, ovisno o njihovoj složenosti, potrebi za promjenom sastava i dostupnosti odgovarajućih alternativa.
Hrana za životinje
Odstupanja od zabrane prodaje vrijede za proizvode koji sadržavaju mikroplastiku, ali je ne ispuštaju ili se ispuštanje iz njih može svesti na najmanju moguću mjeru poput građevinskih materijala. Zatim, za proizvode koji se upotrebljavaju na industrijskim lokacijama i za one koji su već regulirani drugim zakonodavstvom EU-a, npr. lijekovi, hrana i hrana za životinje.
“Ti se proizvodi i dalje mogu prodavati. Njihovi proizvođači morat će svake godine Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) prijaviti procijenjene količine ispuštene mikroplastike iz tih proizvoda. Morat će dati i upute o tome kako upotrebljavati i zbrinjavati proizvode kako bi se spriječilo ispuštanje mikroplastike“, javlja EK.
Proizvodi u koje mikroplastika nije namjerno dodana, ali je nenamjerno prisutna, npr. mulj ili kompost, nisu obuhvaćeni područjem primjene ograničenja.
Kako bi se pristupilo rješavanju problema onečišćenja mikroplastikom, a ujedno spriječio rizik od fragmentacije jedinstvenog tržišta, Komisija je od ECHA-e zatražila da procijeni koliki rizik predstavlja mikroplastika koja se namjerno dodaje proizvodima i jesu li potrebne dodatne regulatorne mjere na razini EU-a. ECHA je zaključila da se mikroplastika koja se namjerno dodaje određenim proizvodima nekontrolirano ispušta u okoliš te je preporučila njezino ograničavanje.
Prilagodba novim pravilima
Znanstveni odbori ECHA-e analizirali su ograničenje namjerno dodane mikroplastike koje je ECHA predložila i podržali ga, uz određene preporuke Komisiji. Ograničenje koje je donijela Komisija temelji se na dokazima i preporukama ECHA-e i njezinih znanstvenih odbora.
Prve mjere počet će se primjenjivati za petnaestak dana, kad ograničenje stupi na snagu. Međutim, u većini slučajeva zabrana prodaje primjenjivat će se nakon duljeg prijelaznog razdoblja kako bi se dionicima dalo dovoljno vremena da se prilagode novim pravilima i utvrde alternative.
“Na primjer, zabrana prodaje primjenjuje se odmah na kozmetičke proizvode koji sadržavaju mikrokuglice jer se njihova uporaba već postupno ukida. Također se odmah primjenjuje na plastične šljokice izvan nekog drugog proizvoda“, objavila je EK, prenosi energetika-net.
Komisija vrlo ozbiljno shvaća javno zdravlje i zaštitu okoliša te se zalaže za smanjenje onečišćenja mikroplastikom. Ujedno se zalaže za bolju regulativu i temeljito analizira sve relevantne učinke svojih prijedloga, među ostalim na tvrtke, prije donošenja bilo kakve odluke. ECHA je procijenila učinke prijedloga ograničenja, a ocijenio ih je i njezin Odbor za socioekonomsku analizu, uzimajući u obzir i informacije o dostupnim dokazima dobivene od dionika.
Socioekonomski troškovi
Troškovi za sve dionike, industriju, sportske klubove i općine procjenjuju se na 19 milijardi eura tijekom sljedećih 20 godina.
Odbor za socioekonomsku analizu ECHA-e zaključio je da su očekivani socioekonomski troškovi ograničenja razmjerni koristima za okoliš u smislu izbjegnutih ispuštanja mikroplastike u okoliš.
Komisija je izradila nacrt prijedloga ograničenja na temelju dokaza i preporuka ECHA-e i njezinih znanstvenih odbora. Nacrt prijedloga objavljen je u registru komitologije krajem kolovoza 2022. i o njemu je obaviještena Svjetska trgovinska organizacija.
O nacrtu prijedloga raspravljalo se s državama članicama u okviru komitologije, pri čemu je odbor kvalificiranom većinom dao pozitivno mišljenje o prijedlogu.
Prijedlog je zatim uspješno prošao tromjesečnu kontrolu Europskog parlamenta i Vijeća prije nego što ga je EK donijela 25. rujna.