Četiri načina kako olakšati probavu hrane i rasteretiti probavni sustav

Većina nas nema čelični želudac. U svojoj privatnoj praksi liječnici se usredotočuju se na personalizirane savjete o prehrani i često rade s ljudima koji imaju osjetljive želuce iz različitih razloga. Otkrili su da svaka pojedina osoba različito reagira na hranu, a opće smjernice o prehrani ne vrijede nužno za sve.

Zapravo neke od najzdravijih namirnica ne ogovaraju mnogim ljudima. Na primjer, sirova i vlaknasta hrana može biti teško probavljiva za nekoga s nedostatkom enzima, dok neki ljudi imaju smanjenu sposobnost probaviti i razgraditi obitelj ugljikohidratnih šećera zvanih FODMAP.

Određeni će ljudi osjetiti simptome kao što su nadutost, plinovi, proljev, pa čak i zatvor kad jedu određenu hranu, posebno u velikim količinama.

Međutim, to ne znači da ljudi s osjetljivim probavnim sustavom nužno moraju zauvijek izbjegavati ovu hranu. Općenito se preporučuje oprez oko količina i korištenje nekih strateških tehnika kako bi se ta hrana lakše probavila.

Vrste lako probavljive hrane

Iako hrana utječe na svakoga pomalo drugačije, općenito govoreći, postoje neke vrste hrane koje se lakše probavljaju od drugih. Prema iskustvu liječnika, hrana koja je lakša za želudac je već djelomično prerađena – tretirana temperaturom, fermentacijom, mljevenjem ili na neki drugi način. U nastavku su neki od primarnih načina za olakšavanje probave hrane.

1. Kuhanje ili zagrijavanje

Primjena temperature ili topline na hranu može vam pomoći da je omekša i olakša probavu. Što se tiče proteina, ja sam veliki ljubitelj dinstanja – drugim riječima, dulje kuhanje mesa, leće i graha na niskoj temperaturi. Ovo može izgledati poput tradicionalnog variva u posudi od lijevanog željeza ili nedavno popularne metode sous vide – bez obzira na način, sporije kuhanje ovih proteina može vam olakšati probavu.

Ova se tehnika odnosi i na sirove proizvode – posebno kada je riječ o povrću i voću bogatom vlaknima. Kada kuhate povrće ili proteine s uljem, važno je odabrati zdrave, visokokvalitetne opcije poput maslinovog ulja, sezamovog ulja ili kokosovog ulja.

Neki od najdražih načina primjene ove metode uključuju pečenje jabuka sa začinima ili miksanje vegeterijanskih juha i variva.

2. Klijanje ili namakanje

Osim što kuhate hranu, namakanje graha i leće olakšava probavu, prema tradicionalnim tehnikama kuhanja. Isti postupak za proklijale žitarice ili orašaste plodove može biti korisno na sličan način. Možete čak i sami klijati orašaste plodove i sjemenke tako što ćete ih namočiti u vodi preko noći – samo pazite da uvijek odaberete organske, visokokvalitetne opcije.

Prema iskustvu liječnika, upotreba ovih tehnika pomaže mikroaktivaciji biokemijskog sastava hrane. To mu omogućuje veću bioraspoloživost i lakšu probavu.

3. Fermentacija ili kiseljenje

Fermentirana hrana sadrži dobre probiotike koji su zdravi za vaša crijeva i podržavaju cjelokupno zdravlje probavnog sustava. Primjerice, povrće poput kupusa, rotkvica, cvjetače, krastavaca i mrkve lakše je probavljivo nakon što je ukiseljeno.

To je zato što kada ta hrana fermentira putem prirodnih bakterija, one nam predrazgrađuju hranu, olakšavajući probavu. Neki primjeri ove fermentirane ili probiotičke hrane uključuju kiseli kupus, tofu, kefir i jogurt.

4. Mljevenje ili blendanje

Korištenjem postupka mljevenja smanjuje se veličina čestica hrane i olakšava probavljanje – posebno kada su u pitanju orašasti plodovi i sjemenke. Iz tog razloga preporučljivi su maslaci od organskog tahinija i orašastih plodova.