Pomladite sve slojeve kože, 1. dio

Najbolji rezultati postižu se kombinacijom različitih tretmana, pri čemu pristup treba uvijek biti individualan i prilagođen godinama

Tragovi na licu koje ostavljaju godine rezultat su degenerativnih promjena u koži. Promjena vezanih uz kosti lica koje podupiru kožu. Uočavamo pad kvalitete kože, opuštanje mekih tkiva. Zatim gubitak potkožnog masnog tkiva te kruškolik oblik lica.

Srcolik versus kruškolik oblik lica

Mlado lice karakteriziraju blago zaobljene konture i visoke jagodice. Potom istaknuti obrazi i izražena linija donje čeljusti. Ocrtani zajedno čine trokut ljepote, s bazom prema gore i vrhom prema bradi. Licu daju srcolik oblik. Takav oblik lica karakterističan je za mlade osobe i dokazano privlači pogled. Promjene u središnjem dijelu lica izazvane starenjem srcoliko lice pretvaraju u kruškolik oblik. To jest spomenuti “trokut” postavlja se obrnuto – bazom prema dolje i vrhom na nosnom hrptu.

Volumetrijske promjene događaju se zbog nekoliko razloga. Jedan od njih je postupan gubitak masnog tkiva i spuštanje mekih tkiva prema donjem dijelu lica. Uz to, s godinama na kostima lica dolazi do degenerativnih promjena, zbog kojih se mijenja ukupna udaljenost među ključnim koštanim strukturama lica. Zapravo se smanjuje. Posljedica tog procesa je manje slobodnog prostora za meka tkiva, što rezultira pomakom potkožnoga masnog tkiva i kože obraza prema dolje. Gubitak zuba te njihovo nenadomještanje uz pomoć protetskih nadomjestaka dodatno će pogodovati volumetrijskim promjenama.

Iako proces starenja ne možemo izbjeći, možemo odgoditi njegovu vidljivost na našem licu. Stoga je jako važno poznavati građu kože, promjene koje s godinama možemo očekivati, te se što bolje informirati o korektivnim tretmanima koji nam mogu pomoći.

Promjene u skladu s građom kože

Koža je vrlo složene građe, a sastoji se od triju slojeva: epidermisa ili površinskog sloja, dermisa ili vezivnog sloja te hipodermisa ili potkožnog masnog tkiva. Njezina debljina varira od 0,2 mm na vjeđama do 4 mm na dlanovima ili tabanima.

Epidermis 

To je zaštitna barijera u odnosu na okolinu, a sastoji se od pet slojeva. Osnovna građevna stanica epidermisa je keratinocit. Svojom neprestanom diobom keratinociti sudjeluju u procesu kontinuirane obnove epidermisa, koja prosječno traje oko 28 dana. Starenjem se u epidermisu gubi poredak pojedinih slojeva, te stvara sve manji broj stanica, a i stanice se smanjuju. Stoga ovaj sloj kože postaje tanji, pa s vremenom primjećujemo površinske plitke sitne bore, proširene pore i promjene u pigmentaciji kože.

Dermis

U srednjem ili vezivnom sloju kože, koji sadrži više od 80 posto vode, osnovna građevna stanica je fibroblast, čija je uloga sinteza kolagena i elastina, koji koži daju čvrstoću i elastičnost. Vrlo važan sastojak dermisa su i glikozaminoglikani (hijaluronska kiselina), makromolekule koje popunjavaju međustanične prostore i imaju vrlo važnu ulogu u zadržavanju vode. Starenjem se smanjuje sinteza kolagena, elastina i glikozaminoglikana, tako da koža postupno gubi elastičnost i čvrstoću, što rezultira pojavom sve izraženijih bora.

Hipodermis

Potkožno masno tkivo građeno je od masnih stanica – adipocita, koje su udružene u grozdaste strukture, međusobno odijeljene tankim vezivnim tkivom. Degenerativne promjene vezane uz gubitak potkožnog masnog tkiva u ovom sloju kože očituju se upalim područjem ispod očiju i spuštanjem mekih tkiva prema donjoj trećini lica.