Što o meteoropatiji govore istraživanja
U Hrvatskoj kao i u svijetu opsežne studije zahtijevaju povezanost više izvora stručnih i znanstvenih podataka utemeljenih na dokazima (podaci državnih hidrometeoroloških zavoda, sustava zdravstvene zaštite, državnih zavoda za statistiku, istraživanja iz područja društvenih znanosti i sl.) koja zahtijevaju i odgovarajuća financijska ulaganja. Usporedbom podataka hrvatskog Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) koji prate dnevne i mjesečne raspone temperatura i uspoređuju ih s klimatološkim podacima iz ranijih razdoblja, zatim podataka zdravstvenog sustava o liječenim i umrlim osobama Državnog zavoda za statistiku u navedenim razdobljima dovodi se u vezu utjecaj vremena sa zdravljem ljudi.
Povijesne zanimljivosti DHMZ vezane su uz začetke meteoroloških instrumentalnih mjerenja u Hrvatskoj koja se sporadički pojavljuju dvadesetak godina prije nego je Galilei konstruirao termometar na tekućinu 1611. Započeo ih je liječnik Santorio Santorio (1561.-1636.), rodom iz Kopra, koji je između 1587. i 1599. godine boravio na posjedima knezova Frankopana u Kvarneru. On je prvi konstruirao uređaj za mjerenje brzine vjetra. Prva službena meteorološka postaja u Hrvatskoj osnovana je 1851. u Dubrovniku. Nalazila se u zgradi gimnazije, a motrenja je obavljao gimnazijski profesor Ivan de Bortoli. Nažalost, ta je meteorološka postaja kasnije imala prekide u radu. Nakon postaje u Dubrovniku slijedile su postaje svuda po Hrvatskoj i do 1900. osnovano je 160 postaja.
Istraživanja na području biometeorologije u Hrvatskoj su počela još sredinom 60-ih godina 20-og stoljeća, temeljila su se na interesu i entuzijazmu prve biometeorologinje kod nas dr. Nade Pleško i njenoj suradnji s liječnicima. Početkom 80-ih godina Ministarstvo znanosti odobrilo je financiranje prvoga biometeorološkog projekta u kojem je u suradnji sa zagrebačkim bolnicama istraživan utjecaj vremena na vaskularne bolesti (infarkt miokarda, moždani udar i plućnu emboliju, a kasnije su uslijedila istraživanja utjecaja vremena na učestalost samoubojstava, bolesti dišnog sustava i astme). Od tada biometeorološka istraživanja postaju sastavni dio DHMZ.
Klimatologinja i dugogodišnja voditeljica Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju i biometeorološka istraživanja DHMZ, dr. sc. Ksenija Gačeša Zaninović tako navodi niz radova u kojima je povezan utjecaj vremena i zdravstvenog stanja osoba.
Meteorološki elementi s nepovoljnim utjecajem
Temperatura zraka, vlaga i vjetar, tlak zraka, ionizacija, ultraljubičasto zračenje, atmosferske oborine i drugi meteorološki čimbenici svaki od njih u rasponima izvan normalnih vrijednosti utječu na naše zdravlje. Mehanizam promjena kod nastanka meteoropatije ovise i o atmosferskom čimbeniku i zdravstvenom stanju osobe. Npr. do pogoršanja reumatskih bolova za vrijeme pada atmosferskog tlaka (kod južine) dolazi zbog dodatnog širenja tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica što uzrokuje bol. Slični mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca s posljedičnim bolovima.
Pojava ili pogoršanje kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti za vrijeme vrućeg vremena ili za vrijeme velikih hladnoća objašnjava se dehidracijom, povećanom sklonošću zgrušavanju krvi, ili pak povećanim otporom u krvožilnom sustavu zbog stezanja krvnih žila uslijed hladnoće što dodatno opterećuje srce. Simptomi su naročito izraženi u osoba čije su krvne žile aterosklerotski pormjenjene ili opterećene nekom drugom upalnom bolešću.
Velika hladnoća, ali i vlaga i vrućina nadražuju sluznicu dišnog sustava (od nosa do dušnika i bronhija) i otežava disanje kod osoba koje boluju od upalnih bolesti dišnog sustava (bronhitis, astma, kronična opstruktivna plućna bolest, emfizm i sl.).
Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga predstavljaju javnozdravstveni problem. Prema istraživanju o utjecaju toplinskih valova na mortalitet u Hrvatskoj u razdoblju od 1983. do 2008. godine rezultati su pokazali značajan utjecaj produženog razdoblja ekstremnih temperatura u kopnenom dijelu Hrvatske.
Ovdje su se ekstremne maksimalne vrijednosti kretale iznad 36°C. Rezultati su potvrdili povećanu ukupnu smrtnost, pri čemu je značajan utjecaj porasta od jednog stupnja Celzijevog na čak 3 do 5 puta veću smrtnost u slučaju trajanja ekstremnih vrućina preko pet dana (5).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) te praćenja oboljelih i umrlih prema „Protokolu o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine“ Ministarstva zdravstva za ljetni period od 15. svibnja – 15. rujna, zabilježen je godišnji trend porasta intervencija kroz prijavni sustav iz hitnih prijema oboljelih i zavoda hitne medicine te bolničke hitne službe (6).
Sustav praćenja kretanja temepratura na snazi je od 15. svibnja do 15. rujna, iako se obavijesti izdaju ako se visoke temperature nastave i nakon tog razdoblja.
Prema navedenom protokolu (7), kada DHMZ tijekom redovitog praćenja utvrdi da postoji 70% vjerojatnosti da će dnevne temperature prijeći vrijednost 35°C izdaje se upozorenje o opasnosti od toplinskog vala koji može djelovati na ljudsko zdravlje jer je uočeno da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje potraje dulje vrijeme.
Upozorenja o toplinskim valovima i preporuke o zaštiti zdravlja šalju županijski zavodi za javno zdravstvo lokalnim medijskim kućama, zdravstvenim i socijalnim ustanovama, općinama i gradovima u županijama.
